PUB

Colunistas

Es pamodi ka ten pabia!

Por: Marciano Ramos Moreira*

Kantu N staba kriansa, asves N ta poba nha dona un purgunta i el ta rispondeba-mi:

– Es pamodi ka ten pabia!

Ti ki nha dona ba ti daba-mi es risposta, dja N sabeba ma so Deus omnisienti e ki sabeba risposta.

Nha dona, nha Ida padri Nikulau Ferera, nase i kria na Sidadi-Velha – bersu di lingua kabuverdianu. I kenha ki kria nha dona (padri Nikulau Ferera) tanbe nase i kria na Kasa Grandi – Sidadi-Velha. Nha dona nunka sai di Santiagu nen ka sabeba otu lingua.

Asin sendu, difisilmenti algen ta konvense-m ma “pabia” ka e un palavra kabuverdianu.

Kenha ki ten duvida ma “pabia” e un palavra kabuverdianu, ba sukuta CD “FINKADU NA RAIZ” di Násia Gomi ku Ntoni Denti d’Oru. Na un kantiga di es CD, nu ta obi Nha Násia ta kanta “pabia ku pamodi”. Si kel li ka basta-l, el ba obi Norberto Tavares ta uza pabia na kantiga “Na nha juis, e mi ki ta manda”: https://tinyurl.com/4pw2p2yc 

Tudu es introitu, pamodi? Pabia ten pesoas ki ta kritika-m trokadu uzu di palavra “pabia” na nha skrita. Es kritikus ta alega ma “pabia” ka e kabuverdianu; ma N sa ta uza un palavra bisau-giniensi. Otus kritiku ta difende ma so gentis analfabetu di ermus di Santiagu ta uza “pabia”.

Na pajina 117 di “Léxico do Dialecto Crioulo do Arquipélago de Cabo Verde”, Armando Napoleão Fernandes, sta ma “pabia” e un palavra di lingua kabuverdianu ki ben di spreson purtuges “por via”. Tanbe na pajina 546 di “Dicionário do Crioulo da Ilha de Santiago – (Cabo Verde)”, sob direson di Prufesor Dotor Jürgen Lang, ten es mesmu splikason. Na pajina 314 di “Dicionário Caboverdiano – Português”, Manuel Veiga, IBNL, 2012, 2ª edição, sta ma “pabia” signifika “porque”.

“pamodi” ben di spreson purtuges “por amor de” (konfiri pajina 155 di “O DIALECTO CRIOULO DE CABO VERDE”, Baltasar Lopes da Silva, 1984).

Na pajina 118 di livru “Nha Gida Mendi (Simenti di onti na txon di manhan), di autoria di TV da Silva, sta: Rubon d’Almasa / N ka ta bai / Pabia di nho e kazadu / Nhu ten mudjer / Nhu ten fidju / Ami N ka ten kabu kebe la!

Istu e, ker “pamodi” ker “pabia”, na ses etimus, es era lokuson konjuntivu kauzal.

Kes ki ta alega ma “pabia” e un palavra skluzivamenti bisau-giniensi, normalmenti es ta faze es alegason nburdiadu nun diskursu rasista.

Lingua mas prosimu di di-nos, e lingua bisau-giniensi, istu e, kriolu bisau-giniensi. Alguns investigador ta fla ma lansadus kabuverdianu ki leba nos lingua pa Giné-Bisau. Otus ta fla ma nos lingua ben di Giné-Bisau. Purtantu e normal ki ten influensia mutuu entri nos 2 lingua irmon.

Enfin, inporta palavras di Inglezis, e xiki. Inporta palavras di Purtugezis, e kultu. Inporta palavras di Bisau-giniensis, e, na kabesas di es rasistas, nojentu.

Pa un palavra ser konsideradu di un lingua, el debe ser uzadu pa utentis di kel lingua duranti txeu jerason. Ti ki un palavra entra na un lingua, el ka ta sai – el pode so bira arkaiku, mas el ka ta torna bira stranjeru.

N ta rekonhese ma, oji en dia, so un persentajen reduzidu di Kabuverdianus e ki ta uza palavra “pabia”. Txeu bes sertamenti leitor dja atxa skrebedu palavras na lingua purtuges ki nunka antis leitor leba. Isu ka signifika ma kes palavra li ka ta izisti na lingua purtuges.

Nha intenson e aprosima nha skrita di un linguajen sientifiku, formal. Istu e, nen senpri linguajen informal (falar popular) ta sirbi-m di moldi. Ora ka e normal ki na purtuges ten porquê/porque, na franses ten pourquoi/parce que, na ingles ten why/because, na masedoniu ten zosto/bidejki i pa so na nos lingua e ki ta ten pamodi/pamodi. Si na baziletu ta uzadu pamodi/pabia, pamodi ki N al dexa “pabia” bira arkaiku, enpobresendu nos lingua?! Funson di skritor e enrikese lingua ker prezervandu leksiku izistenti ker inventandu novus vokabulu.

Marsianu nha Ida padri Nikulau Ferera

PUB

Adicionar um comentário

Faça o seu comentário

O seu endereço de email não será publicado. Campos obrigatórios marcados com *

PUB

PUB

To Top